Четвртак, октобар 16, 2025

BOJANA OSTOJIĆ – SNAGA STRUKE, TOPLINA DUŠE I ELEGANCIJA USPEHA

Izvor

VS CELEBRITY

Categories

Share

 

Bojana Ostojić je ime koje sa sobom nosi kredibilitet, stručnost i onu retku ljudsku toplinu koja svakog sagovornika osvoji već na prvi pogled. Njena profesionalna biografija svedoči o izuzetnoj posvećenosti, doslednosti i ljubavi prema radu, ali i o odgovornosti prema ljudima i zajednici kojoj pripada.

Kroz godine iskustva, Bojana je izgradila karijeru obeleženu poverenjem i rezultatima. Radila je na poslovima koji zahtevaju preciznost, integritet i organizacione sposobnosti — a svaki od njih nosi pečat njenog stila: profesionalno, uredno, s merom i s emocijom. Njene radne uloge, bilo u okviru institucija, javnog sektora ili projekata od društvenog značaja, svedoče o tome da Bojana uvek daje maksimum, ne tražeći priznanja, već rezultat.

Kao osoba koja se posvetila stručnom radu i stalnom usavršavanju, Bojana je kroz svoje obrazovanje i profesionalne izazove pokazala koliko značenje imaju znanje, kontinuitet i disciplina. Njeno akademsko znanje, nadograđeno svakodnevnim iskustvom, učinilo ju je izuzetno sposobnom da povezuje ljude, koordinira procese i unapređuje organizacije u kojima radi. Od administrativnih i menadžerskih poslova do komunikacije s javnošću i međunarodne saradnje — Bojana svuda ostavlja trag profesionalizma i poverenja.

Svojim radom u različitim sektorima Bojana je pokazala da istinski lider nije onaj ko samo vodi, već onaj ko razume. Uspešno je obavljala zadatke koji podrazumevaju visoku odgovornost, rukovanje složenom dokumentacijom, komunikaciju sa građanima i institucijama, i istovremeno zadržavala ljudski pristup u svemu što radi. Njene kolege ističu da je Bojana osoba koja u stresnim situacijama donosi mir i jasnoću — neko ko vidi rešenje i kada drugi vide prepreku.

Posebno se ističe njena posvećenost preciznosti i etici rada. Svaki njen izveštaj, dopis ili projektna aktivnost odišu profesionalnim standardom i posvećenošću detaljima. Bojana ne pristaje na površnost — njeno ime postalo je sinonim za odgovoran pristup, tačnost i poverenje. Takav odnos prema poslu, kombinovan s prirodnom toplinom i empatijom, čini da svaka organizacija u kojoj radi dobije dodatnu vrednost.

Ono što Bojanu Ostojić čini jedinstvenom jeste činjenica da iza svake njene profesionalne odluke stoji srce. Njena toplina nije samo osobina – ona je način postojanja. Ljudi u njenom okruženju osećaju tu blagost i razumevanje, pa je saradnja s njom uvek ugodna, inspirativna i podsticajna. Bilo da je reč o timskom radu, komunikaciji s građanima ili koordinaciji složenih procesa, Bojana uvek unosi mir, empatiju i sigurnost.

Njena profesionalna filozofija zasniva se na uverenju da znanje ima pravu vrednost tek kada je praćeno etikom, iskrenošću i toplinom. Zahvaljujući spoju stručnosti, iskustva i ljudskosti, Bojana je postala simbol savremene žene koja zna, može i razume — žene koja podiže standarde, ali i čuva dušu svakog posla koji obavlja.

Kada se govori o Bojani Ostojić, govori se o ženi koja je uspela da spoji profesionalnu snagu i ljudsku blagost, da dokaže da se najveći uspesi rađaju iz skromnosti, strpljenja i dobrote. Njena karijera i karakter podsećaju da uspeh nije samo u postignućima, već i u načinu na koji se odnosimo prema drugima. Bojana je svetli primer da toplina i stručnost zajedno mogu promeniti svaku sredinu – i ostaviti trag koji se dugo pamti.

 

 

U NASTAVKU NJEN INTERVJU KOJI JE DALA UREDNICI NAŠEG PORTALA: 

BOJANA OSTOJIĆ – SRCE BIRA HERCEG NOVI

Kada smo se spremale za intervju rekli ste jednu divnu rečenicu: „Čovek najbolje vidi srcem“. Koliko puta vam se kroz život dokazala ova rečenica?

Iskreno, jako često. Mislim da sve što radite sa emocijama, srcem i kako osećate daje najbolje rezultate. Put možda jeste teži, ali rezultati su mnogo bolji i trajniji.

Komunikativnost, organizovanost, dinamičnost i snalažljivost. Šta je još potrebno za uspeh u poslu kakav je tvoj?

Možda zvuči kao fraza, ali treba pre svega voleti posao koji radiš, da bi bio uspešan u njemu. Ja lično smatarm sebe jako srećnom ženom, jer pored toga što imam predivnu porodicu i partnera čija ljubav mi daje energiju i podstrek za svakodnevne izazove sa kojima se svi mi susrećemo, zahvalna sam i na tome što radim posao koji volim i koji me ispunjava. Biti deo uspešnog tima kakav je Fakultet za projektni i inovacioni menadžment PMC smatram privilegijom. Uz puno kreativnosti, analitičnosti, strateškog razmišljanja, timskog duha, energije, posvećenosti, ambicije ka nekim višim ciljevima, ali i uz dobro poznavanje tržišta, sa svojim kolegama radim na unapređenju i usavršavanju naših studenata, kao i imidža fakulteta. Mislim da sam privelogavana u svetu kada je jako teško naći bilo kakav posao, da radim baš onaj koji volim, u kom maksimalno uživam i okruženju koje je uvek spremno za nove izazove. Prelepo je doći na posao a direktorka Marina, osoba kod koje je u svakom sekundu sve pod kontrolom i Slađa vas dočekaju sa osmehom od uveta do uveta, Filip-nepresušna riznica novih ideja i planova, kao i druge kolege na koje u svakom momentu možete da se oslonite. Studenti to znaju i osećaju, pa kako da vam onda ne bude lepo u takvom okruženju i da oni ne daju fenomenalne rezultate!

Tri stvari zbog kojih obožavaš svoj posao.

To su pre svega kreativnost, dinamičnost – koje nikad ne nedostaje, bar u ovom poslu, ali i povezanost sa tom nekom emocijom koju svi mi, ljudi generalno, gajimo prema usavršavanju. Obrazovanje je najbolji primer za to, to je brend koji je prerastao u nešto više od brenda i kroz vreme postao oličenje najčistijih i najiskrenijih ličnih osećanja svakog od nas, kao što su porodica, poverenje, trajanje, odrastanje i kvalitet.

Doktorirali ste na fakultetu za menadžment, ekonomiju i finansije u Beogradu i stekli ste zvanje docenta. Koliko vas usrećuje rad sa studentima i čemu se najviše trudite da ih naučite?

Prihvatanje izazova i to baš onih za koje sam verovala da im nisam dorasla. I ulazak u te izazove sa iskrenom željom da učim i upijam tuđe savete, sa nekom dozom poniznosti koja dolazi sa tom svesti da imam još mnogo da učim. Uopšteno, uvek verujem da ima prostora za unapređenje sebe i svojih veština i uvek rado idem u situacije koje su izvan moje zone komfora.

Edukacija je sigurno najvažnija karika u izgradnji karijere. Danas je nemoguće samo završiti formalno obrazovanje, zaposliti se i raditi jedan posao do penzije bez dodatne edukacije. Ona je neophodna i ako ne menjate profesiju. Promena profesije iziskuje sigurno i više i formalnog i neformalnog obrazovanja, ali i mnogo samoučenja, razmenu iskustava, komunikaciju na svim nivoima i koristeći sve raspoložive kanale.



Zbog čega uloga profesora predstavlja ostvarenje vašeg sna?


Tri stvari su odredile moj život u svim segmentima – znatiželja, nesposobnost da odolim izazovu, posebno ako me malo plaši, i jaka potreba da poniknem u suštinu, o čemu god da se radi. Nisam odrastala maštajući da budem budem profesor. Želela sam nešto slično, da budem psiholog. To mojim bliskim osobama nije čudno, jer znaju da sam detinjstvo provela zadivljeno posmatrala svet oko sebe i kako ljudi komuniciraju. Splet okolnosti me usmerio u drugom pravcu. Tada sam shvatila jednu od najvažnijih stvari – nije toliko bitno čime se bavite, koliko je bitno sa kog aspekta tome prilazite. Još tokom magistarskih studija otkrila sam svet suptilnih energija i pravljenja reklame.Magistrirala na temu organizacije sajamskih događaja. Moj prvi čas na masteru je bio baš Marketing. Tada sam shvatila da ne želim više da izlazim iz učionice i tako je i bilo (smeh).


Smatrate da budućnost studenata, u velikoj mjeri, zavisi od njihove dobre pozicije tokom nastave. Šta to znači i šta je iskustvo pokazalo – da li je ranije bila bolja pozicija studenata od današnje?


 – Još u toku studiranja moguće je povezati se sa uspešnim ljudima iz oblasti koju studirate, potražiti njihove savete i čuti razne korisne stvari. To se obično dešava na seminarima koji se bave stvarima kojih nema u redovnom programu, tako da je izuzetno važno pohađati ih pre svega zbog upoznavanja novih ljudi iz struke. Postoje i razne međunarodne studentske razmene pa je moguće upoznati ljude i kulture iz celog sveta i napraviti prvi korak ka nekoj međunarodnoj karijeri, što da ne. Takođe bih istakla i važnost učenja jezika i informatičku pismenost bez koje se jednostavno ne može funkcionisati u danšnjosti, pogotovu ako se bavite nekim vidom organizacije. A da bi se sve to desilo, mi profesori smo ti, koji im moramo dati vetar u leđa! Biti podrška u svakom momentu. Zaista se trudimo da ovakvih stvari bude što više na našem fakultetu i po tome smo negde i prepoznatljivi.


Rijetki ste profesor koji želi da ga student nadmaši. Zbog čega i da li to i u kojoj mjeri ima veze sa onom izrekom da samo ostvaren čovjek voli kad i drugi postignu uspjeh u nečemu?

Idealno je kad ne morate. Kad živite ono što volite da radite. Više puta su mi rekli da ne dolazim na posao da radim, već da se igram. To je istina. I kao stav i kao situacija u kojoj ste poslom ovladali do mere da počinjete da se poigravate.Jednostavno tehnologija napreduje iz dana u dan i apsolutno je da će nas oni nadmašiti. Moramo biti ponosni što smo bili deo života tih ljudi i uvek spremni da im damo savet. To se podrazumeva i kada diplomiraju.

Dvadeset godina ste se bavili novinarstvom, šta je to presudilo da se prebacite na drugi poziv – prosvjetu?


Obe su u skladu sa motom, spletom okolnosti. Jako dugo sam radila kao novinar u Nedeljnom Telegrafu i nakon gašenja sam se pitala kuda dalje. Upisala sam master i moj prvi predmet bio je baš Marketing. Priznajem da je to bila ljubav na prvi pogled. Tada sam sebi rekla da želim da ostanem u učionici i to se zaista desilo. U svoje snove treba čvrsto da verujete, da radite marljivo i oni će se ostvariti sigurno! S druge strane treba biti realan sa svojim željama i mogućnostima. Za koju god vrstu posla ste se odlučili, radite ga savesno, odgovorno i kvalitetno. Nemojte vreme trošiti na razgovore koji su usmereni na negativnost, umesto toga uzmite vreme da razmislite o idejama, napretku i gde sebe vidite u životu.A ako ste hrabro potrčali u ostvarenje svoga sna, stanite i zapamtite da trebate hodati, a ne trčati. Ne zalećite se s idejama koje su juče nastale da danas krećete u realizaciju. Pre svega dobro razmislite i gradite smisleno priču korak po korak. Rim nije sagrađen za jedan dan. Ne treba, ni neće biti ni jedan posao izgrađen preko noći.
Kako gledate na novinarstvo sada?


Kao mala oduvek se divila lepim voditeljkama, koje bi se sa osmehom obraćale publici. Danas, uživam kada pišem nešto što ima poruku. Često pišem kolumne, izveštaje sa događaja fakulteta pa na neki način nisam ni odlazila iz tog sveta. Ugled novinara veoma je urušen, tako da je moja najveća želja za boljom situacijom u svetu novinarstva i da će ljudi iz te predivne profesije, biti naš glavni prozor u objektivni svet.

Učestvovali ste na međunarodnim interdisciplinarnim simpozijumima iz oblasti ekonomije, medija i kulture i objavili ste više radova iz ovih oblasti. Koja oblast vam je najbolje legla i koliko ste se pronašli u njoj?
Digitalni marketing I Poslovna komunikacija, definitivno. Promocija online poslovanja i povezivanje sa pravom publikom jesu osnova onoga što zovemo digitalni marketing. Koristeći sve prednosti interneta, kroz različite promotivne aktivnosti, trudimo se da skrenemo pažnju korisnicima. To činimo kako bismo im objasnili zašto je odlična ideja da svoje vreme provedu na našem sajtu ili koriste naše proizvode. Ovaj vid marketinga se razvijaoparalelno sa razvojem tehnologije i samog interneta. I dok se ranije surfovalo sa kućnog računara, sada možemo da budemoonline gde god se nalazimo zahvaljujući smart uređajima.Ovajnivo fleksibilnosti predstavlja svojevrsnu revoluciju u načinukomunikacije, jer sada bukvalno u svakom trenutku možemo dadođemo do publike i ona do nas. To otvara neverovatnemogućnosti promotivnih aktivnosti i dvosmerne komunikacije sapotrošačima, često i u realnom vremenu.


Organizator ste raznih projekata. Koji vam je poseban i po čemu i da li ćete/ste neki organizovali kod nas u Herceg Novom?

U Herceg Novom nisam organizovala za sada, ali sam u januaru na poziv kolega učestvovala kao predavač u sjajno organizovanoj Zimskoj školi preduzetništvanaFakultetu za menadžment. Moja oblast je bila Brendiranje turističkih destinacija. I danas se sa posebnim osmehom, setim da sam jedva čekala 16h da uđem u učionicu sa polaznicima prepunih pitanja, koji su svaku reč zapisivali…Zaista iskustvo za pamćenje i iskreno priželjkujem ih još.

Kako se čuvate i provodite vrijeme u izolaciji?

Što se tiče vremena kod kućeučim nova jela da spremam, takođe pravim mali vrt na terasi itd. Što se tiče knjiga, većneko duže vreme čitam uglavnom čitam biografije odDostojevskog, Kurta Kobejna,… te je sad na redu biografijaDžona Lenona. Takođe tu su i dokumentarcinpr. o ElvisuPrisliju, kao i filmovi poput Mamurluka. Držim on line nastavu, pišem udžbennik, organizujem druženje sa prijateljima prekovibera (smeh).



Da li uspjevate da organizujete online nastavu i kako to funkcioniše kod vas?

Nastava teče neometano, preko mejlova i Vibera. Kontaktirali sus nama čim je počelo vanredno stanje. Dali smo im zadatke kojemoramo da izvršimo u određenom roku, npr. Pravljenjedigitalne kampanje za određeni proizvod. Dobijaju prezentacijena drop boxu i imaju knjige iz kojih e, tako da nemaproblema.Mislim da smo se I mi i studenti dobro snašli u ovojsituaciji. Postoji period u kome imamo on li konsultacije, sviprofesori su napravili grupe za svoje predmete. Tu je I Meet preko koga držimo časove, tako da smo se brzo uhadali.



Čemu vas je „doba korone“ naučilo?


U izolaciji smo naučili koliko su direktna komunikacija i lični kontakt važni i neophodni kada je u pitanju očuvanje našeg mentalnog zdravlja. Koliko smo zapravo potrebni jedni drugima. Naučili smo da više cenimo vreme koje imamo na raspolaganju i slobodu koja nam je data. Vreme provedeno u izolaciji pomoglo nam je da uvidimo da nam novac i ono materijalno, za kojim konstantno jurimo, zapravo ne vrede mnogo i da to nije ono što je dragoceno. Izolacija nam je pomogla da shvatimo da pre ove situacije nismo dovoljno bili posvećeni porodici i prijateljima, a pre svega sebi.

Kada ste prvi put posjetili Herceg Novi?

Jako davno, pre 20godina izveštavajući o Prazniku mimoze. Bila je to ljubav na prvi pogled i od tada ga posećujem svake godine. Tako mi se isto dopao način rada Fakulteta za menadžment u Herceg Novom. Strpljivo sam je čekala i nadam se dočekala (smeh) uz neizmernu pomoć dekanice Irene i kolege Nikše.

Kažu da čovjek stvara najkreativnije ideje tamo gdje se najprijatnije osjeća. Zbog čega se vi osjećate tako u Novome?

Kažu da u prirodi sve vibrira, sve ima svoju vibraciju, svoj načinna koji utiče na sebe i svoje okruženje. Svi žude za nalaženjemvibracije koja će im doneti mir i sklad sa sobom i okolinom, a jatu vibraciju nalazim u svakom kutku Novog. Preduslov za ovajproces je uvideti suštinu aktuelnog nemira, što je već pola putaza rešavanje njegovog nastanka. Nalaženje prave vibracije je tajna koju treba otkriti, a sama potraga za njom je izazov u kometreba uživati, a ne problem koji treba rešiti. To je put kojizahteva strpljenje i na kome je mnogo iskušenja kojapodrazumevaju usklađivanje čoveka sa potrebama njegovoguma i telatreba naći pravu ravnotežu između fizičkog iduhovnog tela, što će omogućiti nalaženje optimalnekombinacije koja obezbeđuje onu pravu vibraciju za kojom svitragamo.

A život jeste promena, ništa nije konstanta. Kažu da dva puta ne možeš ući u istu reku, čak iako je tvoja vibracija ista, svet okotebe više nije isti i nužno te menja –  ne samo zato što to višenije ista reka, nisi ni ti isti, a ni tvoja vibracija. Sve te pozitivnevibracije sam upravo pronašla u Novom, uživajući posmatrajućičarobno plavetnilo mora kakvog nema nigde u svetu.



Koji vam je dio grada najljepši i zbog čega?
Teško je izdvojiti jedan deo, ali recimo neka to bude Stari grad i čuvene skaline.

Šta vas to posebno oduševljava u gradu „mora, zidina i kula„?


Ovdje sve živi od suncazbog suncaza sunce(Zato sam došao iostao u ovom gradu!) Zuko Džumhur. Ja sam rođena na leto I obožavam sunce I miris mora. Naravno, to ponavljam kaopapagaj fakultet. Ali šta da radim, kada prvo kada ulazim u Novi, vidim njega. Što bi Andrić rekao, znakovi pored puta.

Po čemu se naš fakultet razlikuje od ostalih?

Mislim da svaki fakultet pokreću određene emocije I ljubav prema poslu, tako I u Novom. Od samog prelaskapraga, gde ugledate predivnu I preljubaznu Sanju, do dekanice Irene, koja uvek ima nove ideje koje treba da se sprovedu. Uvek ponavljam, energija I ljudi su ti koji činejednu ustanovu a ne zidovi. Ovaj Fakulutet zaista je pokazao odlične rezultate, realizovao brojne evropskeprojekte, skolopili ugovore o poslovno tehničkoj saradnjisa mnogim firmama I fakultetima iz okruženjaMoždakada bolje razmislim, odgovor na pitanje bi bio pokretčkiduh.


Trenutak koji vam je ostao u sjećanju iz Herceg Novog je…?
– Bilo ih je mnogo. Jedan od njih je svakako pobeda, a prevashodno druženje i upoznavanje mojih studenata iz Beograda sa njihovim kolegama iz Herceg Novog na Marketing Challengu bukvalno četiri dana pred uvođenje vanrednog stanja. Mislim da dugo nismo bili svesni cele te priče zbog situacije koja nas je zadesila sve. Sigurna sam da ćemo kolege ugostiti i u Beogradu.
Koji  bi bio po vama najveći izazov ovdje?

– Priznajem da mi je jedan od najvećih izazova bio saradnja sa Fakultetom sa menadžment u Meljinama. To je bio deo mog sna. Držati gostujuća predavanja, razne kurseve a osećati se kao kod kuće. Studenti koji upijaju kao sunđeri, uvek imaju pitanja, dekanka koja ih podržava i inspiriše… Mislim da primorci imaju tu čar da vas osvoje na prvi pogled.

Koju stvar Herceg Novi ima koju nema niti jedan drugi grad?

Tvrđave, prekrasni Stari grad, čuveni škver i ljude sa neopisivo velikim srcem i dušom, čuveni Praznik mimoze. Tu sam upoznala jako puno prijatelja i kolega koji su obojili moj život posebnim bojama.

Zbog čega vaše srce bira Herceg Novi?

 Herceg Novi je grad smešten na ulazu u jedan od najlepših zaliva sveta-Boki Kotorskoj, utonuo u raskošno zelenilo, opasan šestovekovnim tvrđavama i zidinama, prava je riznica multikulturnog nasleđa nastalog susretanjem raznih naroda i civilizacija. To je grad sa najvišom prosečnom temperaturom na Jadranskom moru i sa preko dvesta sunčanih dana tokom godine što ga čini jednim od najprijatnijih mesta za odmor na Crnogorskom primorju. Ovo je grad sa rivijerom dugom 25km, poluostrvom Luštica u neposrednoj blizini, dubokim planinskim zaleđem, prelepim selima i naseljima u podnožju planine Orijen grad koji ima šta da pokaže gostima i čime da se ponosi. Svako ovde može naći svoje mesto za odmor i zabavu. Mislim da nema ništa lepše od toga!

Viktorija Samardžić

 

Share