петак, август 8, 2025

PRIMORJE ZOVE: ZA MUDRIJE I PRAVEDNIJE UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM

Izvor

VS CELEBRITY

Categories

 

Jedinstveni glas predsjednika primorskih opština Crne Gore

U autentičnom ambijentu kotorskog Starog grada, održan je važan sastanak predsjednika crnogorskih primorskih opština, sa kojeg je upućen snažan i jasan apel Skupštini Crne Gore – da se već na narednom zasijedanju u dnevni red uvrste predložene izmjene zakona o uređenju i djelovanju Javnog preduzeća „Morsko dobro“.

Predsjednici opština uputili su izraze zahvalnosti poslanicima koji su već podržali ovu inicijativu, posebno Tonćiju Janoviću iz Pokreta Evropa sad i Nikoli Janoviću iz Demokratske partije socijalista, koji su javno stali uz primorje. Ujedno je upućen poziv svim ostalim poslanicima da se pridruže u nastojanjima da se obezbijedi decentralizacija, veća transparentnost i lokalno upravljanje morskim resursima.

Oni su složni u stavu da građani obalnog dijela Crne Gore zaslužuju da aktivno odlučuju o sopstvenoj budućnosti, posebno kada je riječ o upravljanju jednim od najvrednijih prirodnih i ekonomskih resursa – morskom obalom. Transformacija JP „Morsko dobro“ u regulatornu agenciju, kako se predlaže, omogućila bi obavezne smjernice za lokalne samouprave i efikasnije upravljanje resursima na terenu.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, istakao je da je ovo istorijski trenutak za primorje, jer je stvoren široki politički konsenzus među poslanicima iz svih partija kada je riječ o podršci inicijativi. Njegove riječi su bile jasan poziv na odgovornost i zajedništvo.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, naglasio je da cilj nije ukidanje JP „Morsko dobro“, već osavremenjavanje njegovog statusa kako bi se lokalnim upravama pružio instrument za odgovorno odlučivanje u skladu s interesima građana i zajednice.

Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat, naglasio je da primorske opštine neće učestvovati u novim radnim grupama dok se ne završi skupštinska procedura oko postojećih predloga. Saradnja sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom biće ograničena dok se ne ukaže poštovanje prema lokalnim zahtjevima.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, osvrnuo se na ozbiljne izazove na graničnim prelazima, kao i na neophodnost uključivanja lokalne samouprave u strateška pitanja kao što su saobraćajna rješenja i buduća izgradnja jadransko-jonskog autoputa.

Nikola Jovanović, predsjednik Opštine Budva, podvukao je da su primorske opštine jedinstvene u borbi za vraćanje upravljanja morskim dobrima u ruke lokalnih zajednica, uz transparentnu kontrolu Vlade. Dodao je da će glasanje u Skupštini biti jasan test zrelosti institucija u odnosu na evropske integracije.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, izrazio je zabrinutost zbog aktuelne rasprave o Prostornom planu Crne Gore i naglasio potrebu za dodatnim analizama prije njegovog usvajanja.

Dodatno, svi predsjednici primorskih opština ukazali su na alarmantne probleme u saobraćaju, zastoje na graničnim prelazima, kao i preopterećenje regionalne deponije Možura. U tom kontekstu, zatraženo je hitno proširenje njenih kapaciteta.

Sastanak je zaključen dogovorom da se ovaj vid susreta institucionalizuje i održava redovno, najmanje jednom mjesečno, radi kontinuiranog rješavanja zajedničkih problema i jačanja međusobne saradnje.

HERCEG NOVI I CRNOGORSKA OBALA – BISERI KOJI ZASLUŽUJU POŠTOVANJE I LOKALNO UPRAVLJANJE

Obala Crne Gore nije samo prirodni resurs – ona je kulturna tapiserija, duhovni pejzaž, kolektivno pamćenje naroda koji vijekovima žive u skladu s morem.

Od Ulcinja do Herceg Novog pruža se raznolik i veličanstven niz uvala, rtova, plaža i luka, uokviren maslinjacima, borovima i istorijskim gradovima.

More ovdje nije granica, već veza – između naroda, jezika, kultura i epoha.

Svaki talas nosi dah istorije, svaki zalazak sunca nad Bokokotorskim zalivom podsjeća na vjekove susreta Istoka i Zapada.

Obala nije samo turistički resurs, već duhovna vertikala – prostor u kojem su nastajale pjesme, legende i nasleđe.

Herceg Novi, na samom ulazu u Boku, krasi duh otvorenosti i otpora, topline i kulturne raznovrsnosti.

Ulice Starog grada podsjećaju na mediteransku čipku, urezanu u kamen.

Stepenice koje vode do Kanli kule ili tvrđave Španjola, pričaju priče o pomorcima, trgovcima, pjesnicima i vojnicima.

Obala Herceg Novog čuva mirise mimoze, soli i borova.

Na šetalištu Pet Danica čuje se ritam srca grada – od šapata talasa do smijeha prolaznika.

Portonovi i Luštica Bay predstavljaju novo lice turizma, ali u dodiru sa tradicionalnim duhom.

Manastiri i crkve, u tišini maslinjaka, svjedoče o vjeri i postojanosti naroda.

Plaže kao što su Žanjice, Dobrec i Rose nisu samo ljetnje destinacije, već dijelovi identiteta.

Obala je mjesto gdje su more i planine zagrljeni – dramatični pejzaži koji ostavljaju bez daha.

Boka Kotorska, pod zaštitom UNESCO-a, jedna je od najljepših zaliva Evrope.

Njen glas je ujedno poziv i opomena – da prirodu moramo čuvati, a odlučivanje vratiti onima koji tu žive.

Svaki mol, svaka marina i svaka luka ima ime, dušu i istoriju.

Turizam ovdje nije samo biznis – to je poziv gostima da postanu dio priče.

Obala je mjesto vjenčanja civilizacija – od venecijanskog sjaja do orijentalnog šarma.

Lokalne fešte, regate, koncerti pod zvijezdama – sve to pripada obali.

Na ovim plažama djeca uče da plivaju, stariji da sanjaju.

Zato more nije nikad samo voda – to je način života.

Neprihvatljivo je da o njemu odlučuju oni koji ga ne osjećaju.

Građani Herceg Novog, Budve, Kotora, Tivta, Bara, Ulcinja znaju svaki kamen, svaku valu.

Oni osjećaju kada more diše, kada ćuti i kada upozorava.

Zato i jeste borba za lokalno upravljanje – borba za dostojanstvo.

Obala pripada narodu, a ne centralnim biroima.

Vrijeme je da morem upravljaju oni koji mu svakodnevno prilaze pogledom, radom, srcem.

Vrijeme je da glas primorja postane zakon.

Vrijeme je da Crna Gora sluša svoje obale.

I zato je ovaj sastanak – više od politike.

To je zavjet moru.